Kepler-452b: Otkriven je egzoplanet vrlo sličan našoj Zemlji

Iznimno uzbudljive vijesti stigle su iz NASA-e. Zahvaljujući misiji Kepler, otkriven je prvi planet veličine naše Zemlje u naseljivoj zoni u orbiti oko zvijezde koja je vrlo slična našem Suncu. Novootkriveni planet je do sada najmanji planet kojeg smo otkrili, a da se nalazi u nastanjivoj zoni – području oko zvijezde u kojem postoje uvijeti za zadržavanje tekuće vode na površini planeta. Sama zvijezda je vrlo slična našem Suncu i pripada tipu G2 zvijezda. S potvrdom postojanja Keplera-452b ukupan se broj otkrivenih planeta van Sunčevog sustava popeo na 1030. Treba imati na umu da je ovo najmanji ovakav planet u orbiti oko zvijezde slične Suncu. Najmanji do sada otkriveni planet u nastanjivoj zoni uopće je Kepler-186f – samo 11% veći od Zemlje.

Ovo je otkriće posebno interesantno jer je objavljeno na 20. godišnjicu otkrića da i druge zvijezde u svemiru u svojim orbitama mogu imati planete.

Umjetnički prikaz planeta Kepler-452b u orbiti oko svoje zvijezde. (Izvor: NASA/JPL)

Umjetnički prikaz planeta Kepler-452b u orbiti oko svoje zvijezde. (Izvor: NASA/JPL)

Karakteristike planeta Kepler 452-b

Mediji su odmah požurili s pitanjima “Ima li života na Kepleru 452-b?” – a ovoga puta njihovo pitanje ima određenu težinu radi sličnosti otkrivenog planeta s našom Zemljom. Međutim, razlike ipak postoje. Kepler 452-b je oko 60% većeg promjera od Zemlje i kao takav spada u kategoriju tzv. Super-zemlji. Iako još uvijek nemamo precizne podatke o masi i sastavu ovog planeta, opravdano vjerujemo da je stjenovit, baš poput naše Zemlje.

Kepler 452-b ima tek nešto dužu godinu od naše Zemaljske: Za obilazak oko svoje matične zvijezde ovaj planet treba 385 dana. Sam se planet od svoje matične zvijezde nalazi oko 5% dalje nego što je Zemlja udaljena od Sunca. Sama zvijezda, Kepler-452 je stara 6 milijardi godina, oko 1.5 milijardu godina starija od našeg Sunca, iste je površinske temperature, oko 10% je većeg promjera i tek oko 20% sjajnija od našeg Sunca.

Kepler-452b možemo smatrati većim i starijim Zemljinom rođakom. I kao takav, omogućuje na priliku za bolje razumijevanje Zemljinog evoluirajućeg okruženja. Poprilično je zadivljujuće uzeti u obzir da je ovaj planet u nastanjivoj zoni svoje zvijezde proveo već 6 milijardi godina – duže nego naša Zemlja oko Sunca. To je snažna prilika da pojavu života, podrazumijevajući da se na planetu nalaze svi potrebni elementi.

Jon Jenkins, Analitičar podataka pri misiji Kepler u NASA-i

Usporedba položaja Zemlje i Keplera 452-b u odnosima na naseljive zone i jakost njihovih matičnih zvijezda. (Izvor: NASA/JPL)

Usporedba položaja Zemlje i Keplera 452-b u odnosima na naseljive zone i jakost njihovih matičnih zvijezda. (Izvor: NASA/JPL)

Međutim, čini se da do ovog planeta nećemo skoro stići – on i njegova matična zvijezda se nalaze 1.400 svjetlosnih godina udaljeni od Zemlje. Prividno, gledano sa Zemlje, planet je smješten u zviježđu Labuda (lat. Cygnus)

Brojna dodatna otkrića

Ovo nije i jedina uzbudljiva vijest koja je došla iz NASA-e. Tim znanstvenika iz misije Kepler je povećao broj kandidata (potencijalnih egzoplaneta koji trebaju biti potvrđeni) za 521 na temelju njihovih analiza podataka prikupljanih od svibnja 2009. do svibnja 2013. godine. Time je broj planeta-kandidata dignut na 4696.

Dvanaest od tih planeta-kandidata imaju promjere od 1 do 2 veličine promjera naše Zemlje i nalaze se u području nastanjive zone. Od njih 12, njih 9 se nalazi u orbitama oko zvijezda koje su slične našem Suncu.

Umjetnički koncept i usporedba veličina Zemlje i Keplera 452-b kao i našeg Sunca i zvijezde Kepler-452. (Izvor: NASA/JPL)

Umjetnički koncept i usporedba veličina Zemlje i Keplera 452-b kao i našeg Sunca i zvijezde Kepler-452. (Izvor: NASA/JPL)

Sva ova otkrića, predstavljena u sedmom izdanju Kepler Candidate Cataloga će biti predana za objavu u časopisu Astrophysical Journal. Otkrića su nastala na temelju podataka javno dostupnih na NASA Exoplanet Archive.

 

Za više informacija o misiji Kepler pogledajte http://www.nasa.gov/kepler.

Možda će vas zanimati...

Komentirajte