Pluton je pun iznenađenja koja otkriva letjelica New Horizons

NASA-ina letjelica New Horizons je 14. srpnja 2015. proletjela pored Plutona i time postala prvi ljudski objekt koji je ikada posjetio ovaj dojučerašnji planet – a danas patuljasti planet. Naime, 2006. godine Astronomska je unija ukinula Plutonu status planeta.

Donedavno deveti planet Sunčevog sustava je otkriven poprilično kasno – tek 18. veljače 1930. godine. Od kako ga je Clyde Tombaugh otkrio pa do današnjeg dana, naša su se spoznavanja o Plutonu mijenjala. Međutim, prava su otkrića nastala zahvaljujući misiji New Horizons.

Od prvih promatranja pa do uočavanja planina od leda visokih oko 3500 metara na površini Plutona. (Izvor: NASA)

Od prvih promatranja pa do uočavanja planina od leda visokih oko 3500 metara na površini Plutona. (Izvor: NASA)

Kada je Tombaugh promatrao Pluton mogao je vidjeti tek blijedu točkicu u bespućima svemira. Lansiranjem svemirskog teleskopa Hubble stvar se ipak malo popravila i počeli smo nazirati Plutonove karakteristike.

Međutim, tek je letjelica New Horizons na Zemlju poslala prve detaljnije fotografije površine Plutona u kojima danas imamo priliku uživati.

A one su pokazale vrlo dinamičan i raznolik svijet. Plutonova boja je bilo jedno od prvih iznenađenja. Potom smo ostali zapanjeni raznolikošću oblika i formi reljefa na površini Plutona, a srcoliki dio (imenovan Tombaugh regio) površine je ubrzo postao zaštitnim znakom Plutona i munjevito se proširio po Internetu.

Pluton je i dalje geološki (plutološki?) aktivan svijet?

Letjelica New Horizons je nakon gotovo 9.5 godina leta prošla pokraj Plutona 14.7., a jučer je, 19.7.2015. uslikala posljednju sliku Plutona i poslala je prema nama. Učinila je to s udaljenosti od gotovo 6 milijuna kilometara.

Znanstvenici su od trenutka prvih pojava Plutonovih slika bili iznenađeni raznolikošću površine ovog patuljastog planeta nazivajući je vrlo aktivnom. Uočavanje visokih planinskih masiva, mogućnost vulkanizma, rascjepi i niz drugih karakteristika je znanstvenike naveo na razmišljanja o tome ima li Pluton još uvijek (radio)aktivnu jezgru i tektonske ploče.

Pogled iz blizine na samo središte srcolikog dijela Plutona (Tombaugh Regio). Površina je golema, prostrana i  bez kratera. Čini se da je poprilično mlada - starosti svega oko 100 milijuna godina, a moguće je da je aktivni geološki procesi i dalje formiraju.  Fotografiju je snimio   Long Range Reconnaissance Imager (LORRI) 14. srpnja s udaljenosti od svega 77.000 kilometara.   Određeni vizualni artefakti i pikselizacija su posljedica kompresije fotografije.  (Izvor: NASA/JHUAPL/SWRI)

Pogled iz blizine na samo središte srcolikog dijela Plutona (Tombaugh Regio). Površina je golema, prostrana i bez kratera. Čini se da je poprilično mlada – starosti svega oko 100 milijuna godina, a moguće je da je aktivni geološki procesi i dalje formiraju. Fotografiju je snimio Long Range Reconnaissance Imager (LORRI) 14. srpnja s udaljenosti od svega 77.000 kilometara. Određeni vizualni artefakti i pikselizacija su posljedica kompresije fotografije. (Izvor: NASA/JHUAPL/SWRI)

Detaljniji pogled na srcoliko područje Plutona pokazuje na izostanak kratera koji su prisutni drugdje po Plutonu. S obzirom na to da ne postoji jasan razlog zašto bi Pluton mogao izbjeći udarce u svoju površinu koji bi formirali kratere, zaključuje se da su oni jednostavno “izbrisani” tektonskim i drugim procesima – slično kao i na Zemlji gdje su erozija i učinci atmosfere kao i geološki procesi “zagladili” površinu. Procjenjuje se da su planinski masivi na Plutonu izuzetno mladi – stari svega oko 100 milijuna godina. Iako se taj broj može činiti velikim i razdoblje vrlo dugim, treba ga promatrati u kontekstu starosti Sunčevog sustava koji je star oko 4.6 milijarde godina.

Dodatno, letjelica New Horizons je po prvi put omogućila znanstvenicima da precizno izmjere promjer Plutona – danas znamo da on iznosi 2.370 kilometara što ga čini najvećim patuljastim planetom.

 

Možda će vas zanimati...